Ovo su najbolje iPhone fotografije 2016:

“iPhone je kao olovka u našim rukama. Bilo da je dobro ili loše ono što ispisuje, sama olovka nikada neće pisati pesme, ali pesnici hoće.” Foto-storiju uredila Rachel Lowry  za magazin The Time.

Proglašeni su pobednici devetog međunarodnog godišnjeg takmičenja iPhone Photography Awards, a na samom vrhu je Sjuan Niu (Siyuan Niu) iz Sinđjanga (Xinjiang) u Kini.

Iza njega je Patryk Kuleta iz Varšave, Robin Robertis iz Kalifornije i Carolyn Mara Borlenghi sa Floride, koji su na drugom i trećem mestu.

Siyuan Niu, laureat ovogodišnje Ajfon-foto nagrade“Nisam mogao da verujem da sam dobio nagradu,” kaže Niu za magazin Tajm. “Ako bih morao da opišem moj osećaj, mogao bih samo da kažem da je osećaj kao kada Endi iz filma “Bekstvo iz Šošenka” (Shawshank Redemption) konačno kroz kanalizaciju pronalazi put ka svetlu i slobodi; to je kao kad je Džek osvojio kartu za Titanik; ili kada tek rođenog Simbu podiže  šaman babuna, Rafiki. “

Ova četvorka je izabrana među više hiljada aplikanata iz 139 zemalja koji su učestvovali na devetom Ajfonovom konkursu, a njima se pridružuje više desetina onih koji su primili prve, druge i treće nagrade u 19 različitih kategorija – od putovanja do životinja i portreta. “Neverovatno je kada na jednom mestu vidimo šta su sve učesnici “ulovili svojim i okom ajfonovog objektiva, i kako su u tim trenucima fotografi povezani, bez obzira u kojoj zemlji sveta žive”, kaže osnivač te nagrade Kenan Aktulun. “Oseća se kao da je ovaj konkurs topli poziv i dobrodošlica od nekoga ko želi da razmeni svoje parče životnog iskustva.”

Niu je osvojio glavnu nagradu za sliku 70-togodišnjeg Kalke (Khalkha) i njegovim zlatnim orlom, a scena je zabeležena na planinskom vencu Tjanšan (Tianshan), u oblasti Sinđang (Xinjiang) na severozapadu Kine. Pod nazivom”Čovek i orao”, ova slika zabeležila je čoveka sa licem na kojem su decenije loših vremenskih uslova ostavile traga, u društvu istrenirane ptice, sa kojom je u prisnim prijateljskim odnosima.

Niu i živi u provinciji Sinđjang, u kojoj uvek nađe vremena da fotografiše zanimljive prizore. Tako je i uhvatio prizor u momentu kada je ka njemu dojahao čovek na konju, sa orlom na desnoj ruci. “Orao mora da me je odavno primetio pa je počeo maše krilima i pišti, veoma uznemiren i u stanju pripravnosti”, izjavio je Niu za magazin Tajm. “Starac se koristio rukom i glasom kako bi ga smirio. Dodirivali su se, glavom uz glavu. Sa svojim ajfonom u ruci, odlučio sam da odmah fotografišem ovu jedinstvenu scenu.”

Odlučno se upustivši u sistematsko izučavanje u rukovanju digitalnim kamerama, Niu kaže da mu je snimanje svojim ajfonom 5s već preraslo u naviku, koju koristi kako bi demonsrirao mnogostruke prorodne lepote svoje  domovine, naglašavajući harmoniju između ljudi i prirode. “Fotografija nikada nije bila jednostavnija nego danas,” kaže on. “Moj iPhone je uvek sa mnom, u svakom trenutku mi je u džepu. Na samo jedan dodir, odmah mogu da snimim trenutak koji mi se ukazao. Mogu da napravim snimak čak i onda kada ne gledam u ekran, ili čak dok ga podešavam za nešto drugo.”

Niu je fotografiju uradio bez dodatnih objektiva ili opreme, a naknadno je obrađuje u aplikaciji  Snapseed, nakon što primeni filter VSCO.

Druga nagrada otišla je grafičkom dizajneru, Poljaku Patriku Kuleti za njegove” Moderne katedrale”, jedan impresionistički pogled na starostavne arhitektonske strukture. Njegove fotografije sobom nose toliko puno tajne, što i njegova amorfna estetika sugeriše. “Zapravo, zaista ne znam šta je ova slika”, kaže Kuleta za magazin The Time. “Jedino što znam jeste moje ogromno  iznenađenje kada sam osvojio prvo mesto.”

02

Kuleta, koji je oduvek više u prirodi, uz minimalističku, dugu ekspoziciju pri fotografisanju svojih pejzaža, nedavno je počeo da eksperimentiše sa arhitektonskom fotografijom. Fotografisao je ulice Poljske i Francuske svojim ajfonom “peticom”, interesujući se za spajanje fotografija duge ekspozicije sa impresionističkom estetikom. “Jednostavno sam se zaljubio u slikarske efekte koji su ’izašli’ kako arhitekture tako i iz mog ajfona“, kaže on. “Postoji nešto grandiozno i nadrealno u samoj arhitekturi, nadrealno jer verovatno nikada neću razumeti kako su ljudi u stanju da smisle ovakva zdanja, oblakodere, ili kako ih čak, napokon, i sagrade.”

Njegove slike kreirane su korišćenjem aplikacije za dugačku ekspoziciju AvgCamPro i AvgNiteCam, a zatim ih finalno uređujući u aplikaciji Snapseed i VSCO.

Slikarka koja je postala fotograf, Robin Robertis iz Karslbada u Kaliforniji, osvojila je treće mesto za fotografiju “Ona se povija s vetrom” (She Bends with the Wind). Slikana na Kejp Kodu ajfonom šesticom, fotografija prikazuje ženu koja se njiše u oluji, poput trave u kojoj stoji i sa crvenim kišobranom u ruci, sasvim je u skladu sa afinitetima Robertisove koja gaji ljubav prema ‘nestvarnom’. “Mojim radom pokušavam da kroz slike prizivam magična mesta koja nam se nalaze tamo duboko – u podsvesti onih koji se usude da zavire iza zavese običnog, svakodnevnog života”, kaže ona. Fotografiju je, baš kao i laureat Niu, uredila u aplikacijama Snapseed i Photoshop Express.

Svojom Zemljom čuda” (Wonderland), njenim posebno iskrenim i upečatljivim impresijama oca i sina, Kerolajn Mara Borlengi osvojila je treće mesto. Konceptualni fotograf koji živi i radi u Majamiju na Floridi, Kerolajn je nagrađena za fotografiju koja je deo njene serije #WHPvonderland, vikend-projekta u organizaciji portala Instagram, urađenu nekoliko dana pred Božić 2015. godine: “Otišla sam u malu vikend-avanturu sa svojim petogodišnjim sinom na plažu u parku Krendon (Crandon Park) na Ki Biskejnu (Key Biscayne), fotografišući ga s maskom jelena na licu, “kaže Borlenghi. “Bilo je to sredinom decembra, vetrovito i hladnije nego što smo očekivali. Na plaži nigde nije bilo ni žive duše, i poprilično sam sigurna da su ljudi koji su vozili obližnjim putem mislili da smo ludi, iako smo mi istrajali u tom ambijentu još neko vreme.”

Fotografija, dobijena ajfonom šesticom na stativu, uhvaćena daljinskim okidačem na ručnom satu Apple Watch, jedna je od mnogih koje je Carolyn Mara Borlenghi okačila na svoj Instagram nalog, a u duhu krilatice ‘vežbom do savršenstva’. “Imam svoju šesticu uvek sa sobom, a fotografišem kad god je to moguće, čak i kada mi nije dan”, kaže ona. “Uvek vredi pokušati, i uvek nešto dobro ispadne.”

iPhone Photography Awards 2016
Grand Prize Winner: Siyuan Niu of China – Man and the Eagle
iPhone Photography Awards 2016
1st runner-up: Patryk Kuleta of Poland – The Modern Cathedrals  
iPhone Photography Awards 2016
2nd runner-up: Robin Robertis of the United States – She Bends with the Wind
iPhone Photography Awards 2016
3rd runner-up: Carolyn Mara Borlenghi of the United States – Wonderland
iPhone Photography Awards 2016
Trees winner: Victor Kintanar
iPhone Photography Awards 2016
Trees 2nd place: Concepcion Muñoz
03
Travel winner: Fugen Xiao
04
Travel 2nd place: Donghai Xia
iPhone Photography Awards 2016
Sunset winner: Nicky Ryan
iPhone Photography Awards 2016
Sunset 2nd place: Yongmei Wang
iPhone Photography Awards 2016
Still life winner: Wen Qi
iPhone Photography Awards 2016
Still life 2nd place: Fan Long
iPhone Photography Awards 2016
Seasons winner: Valencia Tom
iPhone Photography Awards 2016
Seasons 2nd place: Coco Liu
iPhone Photography Awards 2016
Portrait winner: Elaine Taylor
iPhone Photography Awards 2016
Portrait 2nd place: Geri Centonze
05
People winner: Zhenkai Xia
06
People 2nd place: Scott Woodward
07
Panorama winner: Glenn Homann
08
Panorama 2nd place: Diana Mota
iPhone Photography Awards 2016
Others winner: Kevin Casey
iPhone Photography Awards 2016
Others 2nd place: Kechen Song
iPhone Photography Awards 2016
News events winner: Louloud Aki
09
News events 2nd place: Hernan Ramos
iPhone Photography Awards 2016
Nature winner: Junfeng Wang
iPhone Photography Awards 2016
Nature 2nd place: Yang Zhang
10
Lifestyle winner: Yuki Cheung
iPhone Photography Awards 2016
Lifestyle 2nd place: Jason Greene
iPhone Photography Awards 2016
Landscape winner: Vasco Galhardo Simoes
iPhone Photography Awards 2016
Landscape 2nd place: Nazaret Sanchez
iPhone Photography Awards 2016
Food winner: Andrew Montgomery
11
Food 2nd place: Kuankuan He
iPhone Photography Awards 2016
Flowers winner: Lone Bjorn
iPhone Photography Awards 2016
Flowers 2nd place: Amo Passicos
12
Children winner: KK
iPhone Photography Awards 2016
Children 2nd place: Siyuan Niu
13
Animals winner: Erica Wu
iPhone Photography Awards 2016
Animals 2nd place: Mette Lampcov
14
Architecture winner: Jian Wang
iPhone Photography Awards 2016
Architecture 2nd: Patryk Kuleta
iPhone Photography Awards 2016
Abstract winner: Jiayu Ma
iPhone Photography Awards 2016
Abstract 2nd place: Junfeng Wang

Rachel Lowry, The Time

Tviter, Fejsbuk i budućnost novinarstva

Razvojna uloga novih formi novinarstva i plasiranja vesti na Tviteru i Fejsbuku je ogromna, pišu za portal Journalist [¹ ²] Eliza Širer, Ejmi Mičel, Majkl Bartel i Džefri Gotfrid.00000

01 PJ_2015.07.14_Twitter-and-News_06Upotreba Fejsbuka i Tvitera za čitanje vesti, kao i odlazak na novinske članke koje medijske kuće oglašavaju na ove dve društvene mreže je u porastu. Udeo Amerikanaca kojima Tviter i Fejsbuk služe kao izvor vesti nastavlja da nezadrživo raste. Ovaj rast dolazi uglavnom više od dosadašnjih korisnika koji se tamo susreću s vestima raznovrsnih medija, a ne usled nekog značajnijeg povećanja ukupne korisničke baze, nalazi su novog istraživanja. U izveštaju se takođe navodi da sadašnji korisnici svakodnevno idu na obe ove društvene mreže kako bi konzumirali svoju “porciju” potrebnih informacija.

02Rezultati ove studije, koju je sproveo Istraživački centar Pju (Pew Research Center) u saradnji sa Fondacijom Najt (John S. & James L. Knight Foundation) sugerišu da postoji očigledna većina kako kod korisnika Tvitera (63%) tako i kod korisnika Fejsbuka (63%) kojoj obe ove društvene platforme služe kao izvor za vesti o događajima i problemima nezavisno od aktivnosti koje na tim mrežama imaju sa svojim prijateljima i porodicom. Taj udeo je značajno porastao od 2013. godine, kada je oko polovine korisnika (52% korisnika Tvitera, 47% korisnika Fejsbuka), izjavilo da društvene platforme koriste, između ostalog, i za čitanje vesti.

03Iako obe ove društvene platforme imaju isti udeo korisnika koji sa njih preuzimaju vesti, postoje značajne razlike u njihovim potencijalnim distributivnim moćima za plasiranje novosti čitaocima. Procenat korisnika koji kažu da prate vesti na Tviteru je, na primer, skoro duplo veći od onih koji kažu da to čine na Fejsbuku (59% naspram 31%) – ova značajno veća podrška koju ima Tviter, kada su u pitanju korisnici vesti, verovatno potiče od izuzetne snage ove platforme da obezbedi pokrivenost u riltajmu, kao i uživo komentare na događaje koji se dešavaju u aktuelnom trenutku.

04Nalazi ove studije pojavljuju se u  vreme kada obe ove dve društveno-medijske platforme povećavaju svoj naglasak na vestima. Tviter će uskoro predstaviti platformsku funkciju o kojoj se dugo pričalo, “Projekat Munja” (Project Lightning). Ova opcija će dozvoljavati svima, bez obzira da li su korisnici Tvitera ili ne, da imaju fid tvitova, slike i video snimke o uživo događajima, a sve ovo vođeno grupom novodošlog osoblja koje poseduje bogato iskustvo u “redakcijskim aktivnostima”. Početkom 2015. godine, Tviter je kupio i pokrenuo lajv aplikaciju za video-streaming, Periskop, dodatno naglašavajući fokus koji Tviter ima na pružanje informacija o uživo događajima.

05U međuvremenu, u maju 2015, Fejsbuk je pokrenuo Instant članke (Instant Articles), probni projekat koji omogućava da medijske kuće objavljuju svoje priče direktno sa Fejsbuk platforme umesto povezivanja na nju sa spoljnih lokacija. Krajem prošlog juna, Fejsbuk je počeo i s uvođenjem svoje bočne trake (sidebar) pod nazivom “U trendu” (Trending). Ova bočna kolona s alatima omogućava da korisnici prave svoje filtere po temama, kao i da vide samo ono što je njihov “trend” u  vestima iz oblasti politike, nauke i tehnologije, sporta ili zabave.

06Što više društveno umrežavanje prepoznaje i prilagođava svoje uloge u informativnom okruženju, tim će intenzivnije pružati jedinstvena izdanja i usluge vesti. Ove funkcije mogle bi da podstaknu promene u konzumiranju informativnog sadržaja. Njegove raznolike upotrebe imaju uticaj na to kako američki građani uče o svetu i svojim zajednicama, kao i koliko intenzivno učestvuju u demokratskom procesu. Ovo ispitivanje Fejsbuka i Tvitera baca svetlo na međusobne sličnosti i razlike ove dve istaknute platforme društvenih medija.

Evo još nekih ključnih nalaza ovog izveštaja:

07Korisnici Tviterovih vesti češće nego njihove kolege na Fejsbuku objavljuju vesti o četiri od ukupno 11 tema: nacionalna vlada i politika (72% vs. 61%), međunarodni odnosi (63% vs. 51%), biznis (55% vs. 42%) i sport (70% vs. 55%). Tviter i Fejsbuk korisnici vesti su grubo upoređivani na preostalih sedam obrađivanih tema: ljudi i događaji u lokalnoj zajednici, lokalni vremenski uslovi i saobraćaj, zabava, kriminal, lokalna samouprava, nauka i tehnologija kao i zdravstvo i medicina. Žene na Fejsbuku su te koje češće, u svojstvu redovnih posetiteljki, obraćaju pažnju na teme o zdravlju, zabavi, ljudima i događajima u njihovoj zajednici, dok vesti o vremenu, zabavi, kriminalu i zdravlju češće prate tviterašice – ovo su nalazi koji je u skladu sa nekim prošlim istraživanjima.

08Porast učešća korisnika društvenih medija u konzumiranju vesti na Fejsbuku ili Tviteru preseca skoro sve demografske grupe. Korišćenje Tvitera za čitanje vesti, na primer, rašireno je među obe vrste korisnika do 35 godina (od 55% do 67%) dok je među onima preko 35 godina od 47% do 59%. I na Fejsbuku se konzumacija informacija raširila među muškarcima (od 44% do 61%) ali i žena (od 49% do 65%). Ovi podaci takođe pokazuju da je otvorenost ka informativnim segmentima na društvenim mrežama relativno jednako u svim demografskim grupama, sa izuzetkom starosne dobi. Iako se upotreba informativnih segmenata među onima do 35 godina povećala do približno iste stope kao i među onima starosti preko 35 godina, na Fejsbuku se uočava da mlađi korisnici češće obraćaju pažnju na vesti starijih korisnika.

09Kada su, konkretno, u pitanju vesti i informacije o vladi i politici, Fejsbukovi korisnici češće pišu i odgovaraju na sadržaj, dok tviteraši više da prate medijske kuće. Otprilike jedna trećina korisnika Facebook-a (32%) kaže da pišu o vladi i politici, dok 28% njih piše svoje komentare na ove vrste poruka. Ovo u poređenju s jednom četvrtinom Tviter korisnika (25%) koji tvituju o ovoj temi, i 13% njih koji odgovaraju na tvitove s ovakvim sadržajem kojeg drugi postavljaju. Ipak, direktno praćenje sadržaja koji plasiraju medijske kuće je češće na Tviteru. Oko polovine (46%) Tviterovih korisnika prati medijske kuće, specifične novinare i njihove tekstove, ili komentatore, u poređenju sa nešto manje od trećine (28%) onih koji to čine na Fejsbuku.

10Ovo je najnoviji u nizu istraživačkih izveštaja koji ispituju ulogu vesti na medijskim i društvenim platformama. Ovaj izveštaj je zasnovan na istraživanju 2.035 punoletnih Amerikanaca, uključujući i 331 korisnika Tvitera i 1,315 korisnika Fejsbuka. Istraživanje je sprovedeno tokom dva vikenda: Između 13. i 15. marta, 2015. (N = 1.018) i od 20. do 22. marta 2015. (N = 1,017). (Mnoga pitanja orijentisana na korisnike Fejsbuka usledila su uglavnom tokom samo drugog vikenda).

O samom izveštaju

11Ovaj izveštaj je deo serije istraživanja Istraživačkog centra Pju, u cilju boljeg razumevanja mehanizma na koji se navike konzumacije vesti i informacija odnose na korišćenje Tvitera i Fejsbuka u američkoj javnosti. Glavni izvor podataka za ovaj izveštaj bilo je terensko istraživanje tokom malopre pomenuta dva vikenda, oba prošlog marta (13-15, i marta 20-22. 2015) na uzorku od 2.035 punoletnih osoba. Analize proistekle iz drugih istraživanja Pju centra pridodavane su tamo gde su bili potrebni relevantni podaci.

Raste konzumacija vesti na Fejsbuku i Tviteru

12Sve je više korisnika Fejsbuka i Tvitera kojima su ove društvene mreže način za pridobijanje aktuelnih novinskih sadržaja. Od početka 2015. godine, 63% korisnika Fejsbuka i Tvitera konzumira vesti na ovim lokacijama. Ovo je znatno  više u odnosu na 2013. godinu, kada je nešto manje od polovine korisnika svake društvene mreže (47% za Fejsbuk i 52% za Tviter) izjavilo da na njima konzumira informacije.

13Ove promene mogu biti vezane za mnoštvo faktora, uključujući karakteristike ponašanja pojedinca, povećanje aktivnosti medijskih kuća na ovim mrežama, kao i promene u algoritamskom filtriranju ili sadržaju platformi. Ovo povećanje izloženosti aktuelnim novinskim informacijama, definisanim kao informacije o događajima i problemima izvan kruga prijatelja i porodice, a koje se pojavljuje kao generalna upotreba svakog društvenog sajta, ostala je u stabilnom usponu i bez padova (za sada).

14Prema Pjuovom istraživanju, gotovo jedna petina (17%) odraslih Amerikanaca koristi Tviter a dve trećine njih (66%) Fejsbuk. Ali, s obzirom da je porastao udeo onih korisnika društvenih mreža koji preko njih konzumiraju i vesti, generalno je sve više Amerikanaca koji dobijaju vesti preko oba ova sajta sajta: Oko desetina odraslih Amerikanaca čita vesti sa Tvitera, dok je oko četiri u deset (41%) onih koji ih čitaju putem Fejsbuka.

 

Eliza Širer, Ejmi Mičel, Majkl Bartel, Džefri Gotfrid (Journalism.org, ¹ ²)

Kina napušta politiku jednog deteta – da li je za to već prekasno?

Kina napušta politiku jednog deteta, možda najpoznatiji upliv Komunističke partije u kineske živote, usred demografske krize koja preti da ugrozi dugoročne izglede druge po veličini ekonomije na svetu, donosi Wall Street Journal.

03Svim kineskim parovima će biti dozvoljeno da imaju dvoje dece, saopštili su državni kineski mediji, pokazujući da Peking ipak nije spreman da se u potpunosti odrekne pritiska na domove i spavaće sobe svojih podanika.

Demografi upozoravaju da to može biti i premalo i da dolazi prekasno, jer se Kina već suočava opadajućom i sve starijom populacijom u kojoj nema dovoljno radno sposobnog stanovništva da podmiri potrebe rastuće ekonomije.

Ipak, taj potez je bar od važnog simboličnog značaja jer predstavlja javno priznavanje društvenih i demografskih problema sa kojima se politika kreirana pre 35 godina suočava. “Ovo je istorijski trenutak koji signalizira potpun kraj politike jednog deteta”, rekao je Vang Feng demograf na Univerzitetu Fudan u Šangaju.

Vlada nije ponudila vremenski okvir za primenu nove politike, ali će implementacija biti postepena. Prema transkriptu konferencije za novinare, Nacionalna komisija za zdravlje i planiranje porodice će delovati polako kako bi se osiguralo da postoji dovoljno usluga za parove koji žele da imaju drugo dete i kako bi se izbegli veliki skokovi u rastu i fluktuaciji broja stanovnika. Lokalni zvaničnici će pojednostaviti procedure za parove, koji trenutno moraju da prolaze kroz komplikovanu proceduru koja se često može otegnuti na više meseci, kaže se u transkriptu.

Saopštenje u vezi sa novom politikom rađanja izdato je poslednjeg dana sastanka najviših stranačkih lidera poznatog kao Peti plenum, gde oni iscrtavaju ekonomske i socijalne planove za Kinu u narednih pet godina.

Sastanak i odluka da se odustane od politike jednog deteta desio se u trenutku kada u Kini vlada nesigurnost među rukovodećom garniturom. Proizvodnja i ulaganja u infrastrukturu, koji su bili u pozadini neverovatnog rasta u poslednje tri decenije više ne proizvode takav efekat na ostatak ekonomije. Troškovi rada već rastu usled većih očekivanja kineskih radnika.

02Peking se uočava sa teškim zadatkom negovanja dugoročnog rasta, uključujući i težak zaokret ka većem oslanjanju na potrošnju i sektor usluga. Starenje stanovništva sa sve manjim brojem mladih ljudi moglo bi da isprazni resurse i da tu promenu učini težom.

Politika jednog deteta je izazvala i društvene poremećaje. Zbog kulturnog pritiska na žene da rađaju dečake, danas se, prema zvaničnim medijima, u Kini na oko 116 dečaka rodi svega 100 devojčica, za razliku od ostatka sveta gde je prema podacima Svetske zdravstvene organizacije prirodna razmera oko 105 do 100. To je takođe dovelo do strašnih priča o lokalnim kineskim zvaničnicima koji su primoravali žene na abortus da bi ispunili zacrtane kvote o porastu stanovnika.

Kineski zvaničnici će se sada naći pod pritiskom da u potpuno odustanu od reproduktivne kontrole. Mnogi demografi kažu da je politika kojom su relaksirana pravila, doneta pre dve godine, rezultirala veoma skromnim porastom broja dece.

Nije jasno koliko bi novih rođenja moglo proizaći iz promene politike rađanja.

“Jedan do dva miliona prinova je najviše što je u ovom trenutku moguće predvideti,” kaže gospodin Vang.

Kina ima najveću populaciju na svetu 1,37 milijardi. Ali kinesko radno sposobno stanovništvo-oni koji su u dobi od 15 do 64-drastično se smanjuje. Ujedinjene nacije predviđaju da će broj Kineza starijih od 65 godina skočiti za 85% na 243 miliona, u 2030., u odnosu na 131 miliona ove godine.

U stvari, rekao je Cai Jong, stručnjak za demografsku politiku Kine i profesor na Univerzitetu u Severnoj Karolini, Kina rizikuje da postane stara pre nego što postane bogata. “Sasvim sam pesimista”, rekao je Cai koji je rekao da Komunistička partija propustila najbolju priliku da ukine ovu politiku rađanja pre deset godina.

07Čak i bez politike jednog deteta, mnogi Kinezi brinu se da bi troškovi drugog deteta, u zemlji u kojoj obrazovanje i proizvodi kao što je uvezena hrana za odojčad mogu biti preskupi, bili preveliki teret.

Parovi poput šangajskog bankarskog radnika Li Shuning i njenog supruga, Vang Jian, oboje u dobi od 32 godine, imaju godinu dana starog sina i ne žele više dece. “Za drugo dete, moj odgovor je ne, ne, ne. Nije bitno šta je politika “, rekla je Li.

Cena podizanje deteta je previsoka i napor je suviše velik, rekla je ona. “Ne mogu da zamislim ko bi imao snage da podigne još jedno dete”, rekla je ona.

Mnogi privrednici, uključujući Jamesa Lianga, ko-osnivača i izvršnog direktora sajta za putovanja Ctrip.com International Ltd., kažu da je prilagođavanje od jednog na dva deteta nedovoljno.

Granicu bi “trebalo potpuno ukloniti”, rekao je Liang. “Čak i bez ograničenja, bilo bi suviše malo beba.”

Ipak, mnogi demografi i građani su pozdravili najavu od četvrtka, koja je dominirala kineskim društvenim medijima.

“Ovo je ogromno prilagođavanje populacione politike Kine. Pozdravljam odluku centralnih vlasti “, napisao je Le Iun, vanredni profesor sa Guangdong Tehnološkog univerziteta, na svom mikroblogu.

Bao Fan, predsednik i izvršni direktor investicione banke China Renaissance, opisao je na društvenim medijima kako je tekla razmena mišljenja na javnom forumu kada ga je neko upitao kako će Kina izgledati za sto godina. “Rekao sam dve stvari: prvo, Kina će postati najveća kuća starijih ljudi “, napisao je on. “Drugo, Kina će imati najveću svetsku populaciju robota.”

05Ograničenja rađanja imala su svoje neželjene posledice, kao što je trend turističkih porođaja u poslednjih nekoliko godina. Da bi izbegli kazne koje su kineske vlasti propisivale kod rađanja više dece, mnogi roditelji su putovali u inostranstvo na mesta kao što su Hong Kong i SAD da bi dobili drugo dete.

Ksi Veina, 36-godišnji menadžer jedne tehnološke firme u Pekingu, izjavila je da želi drugu bebu i da planira da ode u SAD da se porodi. “Nameravam da o tome ozbiljno porazgovaram sa mojim mužem, “, kazala je Ksi.

Neki od kineskih demografskih problema dolaze kao rezultat uspeha zemlje. Trendovi u kretanju broja stanovnika u Kini pratili su one u SAD, Japanu i Južnoj Koreji gde je bolje obrazovanje i materijalni status pratilo i opadanja broja dece.

Kineska stopa fertiliteta-ili približno ukupan broj rođenja po ženi tokom perioda fertiliteta -bila je 1,7 u 2013. godini, prema najnovijim podacima Svetske banke, u poređenju sa 1,9 u SAD. To je manje od 2 deteta po ženi za obe zemlje u odnosu na 20 godina ranije.

Kineski lideri odlučili su se na sprovođenje politike jednog deteta u 1980. u nastojanju da obuzdaju eksplozivni rast stanovništva i podstaknu podizanje životnog standarda. Ta odluka je ukorenjena u Mao Cedungovoj eri bejbi buma. Kineska populacija je porasla za skoro polovinu na oko 807 miliona ljudi u 1969., 20 godina pošto je Komunistička partija preuzela vlast. To je dovelo do straha među kineskim rukovodstvom da zemlja suočena sa takvim rastom stanovništva, neće moći da prehrani svoje građane.

Stopa fertiliteta u Kine pala je na 2,7 u 1979., u odnosu na 5,5 u 1970. zbog politike podsticanja ljudi da se udaju kasnije, duže čekaju na rađanje prvog deteta i imaju manje dece. Ipak, strahovi o prenaseljenost koji su opsedali rukovodstvo, doveli su do uvođenja politike jednog deteta.

Politika jednog deteta dovela do mnoštva problema, uključujući i abortuse i sterilizaciju koje su žene bile prisiljene da izvrše pod pritiskom zvaničnika da bi se ispunili ciljevi o obuzdavanju rasta stanovništva a na male nuklearne porodice sa jednim detetom svalio se teret negovanja starih. Oko 150 miliona kineskih porodica, ili jednu u tri, ostalo je na samo jednom detetu, rekao je gospodin Vang na Fudan Univerziteta.

Demografi su početkom 2000, počeli da predstavljaju jedinstveni front, tvrdeći da je Kina opasno blizu pada ispod stope zamene od 2,1 dece za svaku ženu. Aktivisti su poduprli stavove naučnika. Chen Guangcheng slepi aktivista koji je pobegao iz kućnog zatvora i uspeo da dođe do ambasade SAD 2012, postao je poznat u Kini 2000-ih zbog protivljenja prinudnom abortusu.

U četvrtak je nekoliko akcija kompanija povezanih sa bebama poraslo neposredno pre partijskog saopštenja. Akcije proizvođača dečjih kolica i auto-sedišta Goodbaby International Holdings Ltd skočile su za 7,4%, dok su akcije proizvođača formule za odojčad Biostime International Holdings porasle za 5,5% a akcije Beingmate Baby & Child Food za 4,8%.
Kina je suštinski napustila politiku jednog deteta 2013. godine, kada je dozvoljeno da parovi imaju dvoje dece, ako jedan od roditelja potiče iz domaćinstva bez drugih rođaka. Takođe su dozvoljeni izuzeci u nekim delovima zemlje.

Kao i ovog četvrtka i te 2013. došlo je do velikog uzbuđenja na berzi i skakanja akcija preduzeća koja su na neki način povezana sa rađanjem dece. To je dovelo do 1,45 miliona novih zahteva matičnim uredima, prema najnovijim podacima Komisije za nacionalno zdravlje i planiranja porodice iz maja ove godine. Ali te brojke su za sada razočarale mnoge demografe.

Čak i stanovnici ruralnih sredina, od kojih su mnogi bili oslobođeni politike jednog deteta, nisu voljni da imaju veće porodice, rekao je Skot Rozelle, (Scott Rozelle) ko-direktor Programa za obrazovanje seoskog stanovništva sa Stanford univerziteta. “Fertilitet je opao i u seoskim i siromašnim sredinama”, rekao je Rozelle. “Svako može da ima dva ili tri bebe, ali niko to ne želi.”

 

Wall Street Journal