Facebook je opet u nevolji – ovoga puta problem mu je napravila belgijska Komisija za zaštitu privatnosti ličnih podataka, koja je ovoj kompaniji stala na put zbog činjenice da prati čak i korisnike Interneta koji nisu članovi ove društvene mreže.
Sud u Belgiji je presudio da je neprihvatljivo da svaki put kad neko klikne na “Like” dugme na sajtu, njegova aktivnost u internet-pretraživaču bude zabeležena – bez obzira na to jeste li korisnik član Facebooka ili ne, donosi BBC.
Facebook kaže da bi uklanjanje ovog „kolačića za praćenje“ (cookie) moglo oslabiti bezbednost 1,5 milijardi članova ove društvene mreže.
Ipak, Fejsbook nije oslobođen sumnje u legalnu zloupotrebu ovog kolačića u svrhe “špijuniranja”, ne uspevajući da belgijske sudije ubedi kako im je ovaj cookie namenjen pre svega za potrebe marketinga i optimizacije web-reklama
O čemu se sve ovde radi?
Kontroverza je nastala oko ovog kolačića – jednostavnog tekst fajla – jer je ovaj u stanju da prati niz aktivnosti korisnika – a Facebook ga je koristio tokom poslednjih pet godina.
Istraživači su otkrili da su čak i oni koji nisu članovi Fejsbuka, ali koji su posetili neku njegovu stranicu unutar domena facebook.com, „pokupili“ sa Fejsbuka ono što se zove DATR Cookie. Ovaj kolačić ima dvogodišnji rok trajanja i instalira se na brauzer korisnika bez njegovog znanja.
Belgijanci su sproveli niz testova, uključujući one u kojima su obavljali Google pretragu za termin “facebook politika podataka” (facebook data policy). To ih je dovelo do ove fejsbukove stranice, koji im je u pretraživač automatski instalirao svoj DATR kolačić.
Zatim su obišli belgijski sajt koji je imao veze sa tretmanom lečenja raka prostate, koji je uključivao fejsbuk dugme lajk („Like“), utvrdivši pri tom da je DATR kolačić poslat na Facebook.
Uz to, nije bilo nikakvog formalnog tj. zvaničnog obaveštenja o postojanju bilo kakvog kolačića koji je pohranjen.
Portparol ove društvene mreže je tim povodom za BBC izjavio da je primarna upotreba kolačića samo kao bezbednosnog sredstva: “To je nešto što za šta naš sigurnosni tim veruje da je najbolji način zaštite naloga naših korisnika.”
Ipak, njegova funkcija praćenja je ovu društvenu mrežu i dovela pred belgijski sud, i to u dramatičnom maniru: sudije su dale Fejsbuku 48 sati vremena da prekine s upotrebom ovog kolačića, ili ih čeka kazna od 250.000 evra dnevno.
Ako je Facebook, kao okrivljeni, koristio ovaj cookie godinama unazad, zašto je ovo baš sada izašlo na videlo?
Oči Belgijanaca bile su uperene na „detalje“ toga kako kolačići Facebooka funkcionišu od kada je ova društvena mreža u januaru 2015. krenula da radi pod novim uslovima, ovlašćujući, praktično, “same sebe” u aktivnostima praćenja svojih korisnika širom interneta kao i prateći korisničke uređaje, koristeći pri tom fotografije sa profila kako u komercijalne tako i nekomercijalne svrhe, uz prikupljanje informacija o lokaciji svojih korisnika.
Korisnici mogu pristati na ove „promene u politici zaštite podataka“, ili bi, u slučaju da ne žele da prihvate uslove privatnosti koje nudi Fejsbuk, mogli da napuste Facebook.
Jedna od stvari koja je belgijska Komisija za zaštitu privatnosti ličnih podataka uradila kao odgovor na ove januarske promene uslova privatnosti u Fejsbuku bilo je poručivanje izveštaja od univerziteta u Leuvenu i Briselu.
Zaključeno je da je praćenje onih koji nisu korisnici Fejsbuka u suprotnosti sa zakonima Evropske unije.
Nalazi s oba ova univerziteta predata su belgijskim vlastima koje su, nakon što početni razgovori sa Fejsbukom nisu urodili postizanjem dogovora, odlučili da predmet ustupe sudu.
Sudija se složio sa Belgijskim komesarom za zaštitu privatnosti, zaključivši da su “informacije prikupljene od strane ove društvene mreže lični podaci koje Facebook može koristiti samo ukoliko je korisnik Interneta izričito dao svoju saglasnost za to.”
Šta će učiniti Facebook?
Tu je i žalba protiv ovog rešenja, premda je rečeno da, ukoliko bi sud primorao FB da ukloni svoj DATR kolačić, ta sankcija mogla otežati život belgijskim korisnicima FB usluga.
U oštroj priči na svom blogu, FB šef bezbednosti Aleks Stamos (Alex Stamos) je napisao kako bi „uklanjanje kolačića značilo da bismo svaku posetu Fejsbuku iz Belgije tretirali kao nepoznati login”.
To bi moglo značiti da će Belgijanci morati da prođu kroz komplikovanu proceduru logovanja kako bi dokazali da su oni legitimni vlasnici svojih FB naloga, dodaje se u saopštenju.
Kada je u pitanju način na koji se FB pravila o privatnosti primenjuju u drugim zemljama, rečeno je da je odgovor za sada moguće dobiti jedino od komesara za zaštitu ličnih podataka u Irskoj, gde FB ima svoje evropsko “utočište”.
Facebook kaže da su mu ovakvi kolačići potrebni iz bezbednosnih razloga što, zar ne, već samo po sebi zvuči dovoljno fer i ubedljivo (?)
Aleks Stamos rekao je da ovaj kolačić može da korisnicima doprinese na nekoliko načina, recimo:
Rečeno je da, ukoliko belgijski sud zabrani korišćenje ovog kolačiča u Belgiji, “tad bi bio izgubljen jedan od naših najboljih signala koji ukazuju na to da li na FB neko dolazi legitimno (ili ne)”.
Takođe je istakao da je kolačić bio povezan samo sa pretraživačima, a ne s pojedincima, kao i da ne sadrži bilo kakve informacije koje bi se mogle povezivaati s bilo kojom konkretnom osobom.
Jedan od autora izveštaja, Brendan van Alsenoy rekao je da njegov „Istraživački tim nije ‘kupio’ ovaj Fejsbukov bezbednosni argument”.
“Ne smatramo da je ovaj argument dovoljno ubedljiv. Mišljenja smo da je predimenzioniran. Postoje i manje nametljivi načini da se ovo (kontrola bezbednosti) ostvari.”, rekao je on za BBC.
U svom odgovoru kompaniji Facebook, van Alsenoj je istakao da već postoji obilje primera koji ilustruju kada to sve FB nije bio u stanju da prati korisnike iz „bezbednosnih“ razloga – kao što je to, recimo, onih 198 miliona internet korisnika koji koriste softver za blokiranje reklamnih sadržaja.
“Ono što za sada znamo jeste da naši korisnici koji imaju aplikacije za blokiranje reklama ne predstavljaju kritičnu pretnju po funkcionisanje Fejsbuka, niti korisnici koji su ih instalirali treba da prođu kroz neke specifične, za njih opterećujuće bezbednosne provere prilikom prijavljivanja na Facebook.”
Zbog čega FB ionako prati korisnike?
Prihod od reklama je najveći izvor prihoda Facebooka, a on je ove godine skočio za 45 odsto, od čega je u tim prihodima prodaja mobilnih oglasa bila zastupljena sa 78 odsto.
Biti u stanju da pratite navike korisnika tokom njihove pretrage Interneta, čak i one anonimnih korisnika, omogućava da bolje targetujete vaše oglašavanje.
Internet je oduvek bio besplatan i, kako glasi ovaj argument, ljudi ne bi bili spremni da plate za usluge poput onih koje nude FB i Google, već radije, umesto, gotovinom, plaćaju „ustupanjem“ svojih podataka navedenim servisima.
Facebook je izvukao pouke iz prošlih grešaka i sada korisničkim podacima barata „u rukavicama“, shvatajući kako je privatnost izuzetno važna svim članovima njihove društvene mreže.
On omogućava korisnicima da sa svoje strane izuzmu one reklame koje ih targetuju tako što korisnik klikne na Podešavanja (Settings), potom na Oglase (Adverts) i onda na Oglasne Prioritete (Advert Preferences) ali, kako je istakao van Alsenoy, čak ni ovo podešavanje ne može zaustaviti Facebook da i dalje prikuplja informacije o korisniku.
Kolačići koji prate navike korisničke pretrage interneta su za FB oduvek bile kontroverzna stvar i problem, a u 2011. godini, svi EU sajtovi bili su primorani da svoje korisnike prvo pitaju za saglasnost kako bi skladištili ili preuzimali bilo kakvu informaciju na računaru, pametnom telefonu ili tabletu.
Šta dalje?
Još uvek, naime, nije sasvim razjašnjeno kako će se tehnološki giganti poput FB i Gugla nositi sa konstantnim i sve intenzivnijim nadzorom kojeg sprovode evropski komesari za zaštitu privatnosti ličnih podataka.
Međutim, aktivisti za zaštitu privatnosti su izričito precizni i jasni šta žele od Fejsbuka.
Oni tvrde da bi Facebook trebalo da bude eksplicitniji to jest transparentniji kada se radi o praćenju ponašanja korisnika, uz jasniju ponudu korisnicima, koji bi trebalo da mogu da iskoriste svoje pravo da daju ili ne daju saglasnost na takvo praćenje, umesto, kao što je to sada slučaj, da preko sajta gubite vreme tragajući za „opt-out“ opcijom, u često dugotrajnom pokušaju da iznađete način kako biste blokirali praćenje i reklamne sadržaje sa Fejsbuka.
A glas aktivista za zaštitu privatnosti se sve dalje i bolje čuje.
Oktobra ove godine, austrijski učenik Maks Šrems (Max Schrems) dobio je bitku “Davida i Golijata” nad privatnošću svojih podataka, kada se Evropski sud pravde saglasio s njegovim apelom o nužnosti intenzivnije kontrole, kako bi se stalo na put američkim kompanijama koje barataju podacima evropskih korisnika interneta.
I sud u Austriji sada razmatra da li će pokrenuti akciju protiv Fejsbukovog kršenja zakona o privatnosti i u ovoj zemlji.
Bitka između aktivista koji brane privatnost internet-korisnika i velikih tehnoloških firmi još je daleko od kraja.