Idealni preduzetnik: večita glad za postignućima

Kada osvojite Super Bowl, u životu ili u poslu, više ga nikada nećete ponovo osvojiti ukoliko se odmah ne budete vratili treningu – morate ostati “gladni” za uspehom ili da sebe sistematski “izgladnjujete” – bilo da pobeđujete ili gubite, bilo da uspevate ili ne. Bilo da Panteri ili Broncosi osvoje ovogodišnji Super Bowl – ako bi prestali s vežbanjem i radom na sebi, nikada ga neće ponovo osvojiti. Uspeh zahteva stalnu usredređenost i posvećenost, i prvog trenutka kad prekinete svoj lov na uspeh i postignuća, ona će vam postati nedohvatljiva. Kreiranju uspeha morate pristupiti kao neizbežnoj obavezi, kao misiji tipa “uradi pravu stvar ili si gotov”, kao željni i žedni novih postignuća – zadobijte mentalitet gladnog psa koji juri kamion s mesom, da se tako izrazim. Zato preduzetnik ne može biti svako, piše Grant Kardon za poslovni magazin Entrepreneur.

Vaši klijenti spoznaju da vas nagoni upravo takva “preduzetnička glad”. I, takođe, ne ponašate se kao da vam njihov biznis nije potreban. Postoji jedna stara izreka koja kaže da si ono što misliš da jesi: i u poslovanju ima i te kako blefiranja koje se može isplatiti! Otuda veoma često čujemo da uspešni poslovni ljudi, koji tek što su postigli svoj prvi veliki uspeh ili prikupili prvi million dolara kažu “fake it ’til you make it”. Verujete u sebe i svoje sposobnosti, čak i onda kada niste baš 100% sigurni da ih posedujete. Vaši poslovni partneri će to osetiti, i stvari će krenuti u tako željenom pravcu.

E, pa – ovo je fatalna logika! Ukoliko želite pravi preduzetnički uspeh, lažna samouverenost može vam lako doći glave već na prvom koraku. Umesto toga, umesto vere bez pokrića, bolje je voditi se uzrečicom “radite kao da ste večito gladni, kako biste obezbedili da u gladi ne skončate”.

Izazivam vas da koliko još danas uradite dve stvari:

1. Obavezno promenite mentalitet

Niko ne voli ljude koji se ponašaju kao da su bolji od drugih pa se zato nikada ne ponašajte kao da vam za vaš posao nisu potrebni ostali. Da vam njihov posao odista i ne treba – ni vi ne biste bili u svom poslu. Svako ceni onoga ko pomera granice i zaista pokazuje drugima da on ili ona želi, da ceni i da mu/joj je potreban kontakt i saradnja sa poslovima i poslovanjem drugih. Upamtite da nikada neće stvoriti snažan, solventan, prosperitetan i finansijski izdašan posao ukoliko imate arogantan stav.

Tokom gotovo svakog seminara o preduzetničkom ponašanju u biznisu, neko mi priđe i kaže kako se “boji da u očima ostalih može izgledati kao slabost to što se ponašam kao da posao želim isuviše mnogo”. Moj odgovor na to je uvek isti: “Najveća greška koju možete načiniti bila bi samo ukoliko se ne biste ponašali upravo tako: kao da ste gladni za biznis!” Budimo realni: vama će klijenti uvek nedostajati više nego vi njima, i tako je u svakoj zdravoj privredi i ekonomiji. Kada biste imali stav da ste vi njima potrebniji nego oni vama, uvek ćete pogrešiti; stoga, tretirajte svoje kupce kao da su vredniji od vas i vaše kompanije – zato što i jesu.

Svaki trenutak svakog dana ponašajte se kao da vam život zavisi od svakog, pa i najmanjeg, posla. A ako nekome treba da kažete kako ga zaista želite za svoj posao – pa, onda, to verovatno znači da se ne ponašate kao da ste dovoljno gladni. Ponašati se gladno za poslom i biznisom znači da ste agresivno ambiciozni i konkurentni. Možda ovakav motiv proizlazi iz potrebe da se prevaziđe siromaštvo ili neki nekadašnji porazi, a možda je to zato što je vaša želja za uspehom tako velika i snažna. Bez obzira na položaj u životu, ukoliko zaista želite da ostanete na vrhu, morate biti spremni da uradite sve što je potrebno kako biste dobili još, i uvek još više sklopljenih poslova – kako u dobrim tako i u lošim vremenima.

2. Preduzmite radikalnu i sveobuhvatnu akciju

Ono što ste radili i uradili prošle godine na znači ama baš ništa za tržište i poslove danas. Istorija obiluje kompanijama koje su bile broj jedan u svojoj oblasti, ali koje danas postoje samo među koricama knjiga. Sears i Kmart su dva savršena primera ovakvih nekada šampionskih firmi. Obe su u jednom trenutku dominirale u svojim poslovima, ali ih je njihova arogancija koštala te tako teško stečene čelne pozicije – a sada se na tržištu bore za opstanak.

Svo vreme, energiju, kreativnost i resurse trošite na unapređenje svojih postavljenih ciljeva, nastojeći da se odvojite od ostalih iz “čopora”, i to toliko da budete u stanju da oduzmete posao vašoj konkurenciji. “Stvarni svet biznisa jeste najbrutalnije bojno polje na svetu; taj svet neće tolerisati sujetu ili ljude koji žive u prošlosti. Kupci ne cene izgovore, kašnjenja, razloge, rejtinge, jučerašnjicu, poziciju; oni samo vrednuju rezultate. Ako već odista želite da kreirate svoj profit, morate znati sa čim se suočavate i po koju cenu. Morate biti spremni da uradite ono što drugi neće učiniti – pa čak i preduzeti korake koje bi neko možda smatrao “nerazumnim” na nivou aktivnosti koje se vašem okruženju mogu učiniti “opsesivnim”.

Svako odsustvo napora verovatno da proizlazi usled nedostatka svesti, obilja arogancije kojom vrcate, ili kombinacijom ta dva. Budite korisni drugima, ljubazni, pristupačni, skromni, a sada – više nego ikada – spremni da idete uvek korak dalje.

Nadmašujte bilo koje i bilo čija očekivanja, ponašajte se kao da zaista želite nečiji biznis – i uradite sve što je u vašoj moći da ga zadobijete. Ako klijentima pružate prave i opipljive dokaze zbog kojih im se baš sviđate, onda pokazujte i autentičnu, neizveštačenu spremnost da učinite nešto za njih, dosledno im priskačite u pomoć, i – ne odustajte – tek tada će oni zaželeti da s vama posluju stalno, bez obzira na to o kakvom je poslu reč. Zapamtite da je jedini način za povećanje poslovnih kontakata povećavanje broja ljudi kojima se obraćate a onda “pojačavati” razloge zbog kojih bi trebalo da nađu vremena i za vas.

Lično, svaki put kad neko s kim sarađujem u poslu pokazuje stalnu glad i želju da učini sve što je u ljudskoj moći kako bi mi pomogao, pronalazim svaki mogući razlog i opravdanje da njega ili nju podržavam. Držim se takve osobe, dokle god on ili ona pokazuju tu vrstu “gladi”, a ne mislim da sam u tome jedinstven. Većina ljudi upravo želi da bude zbrinuto na taj način, da se na njih obrati pažnja, jer i oni žude za ovakvom vrstom usluge, a to je upravo ono što nedostaje u našoj kulturi.

Morate pokazati veliku zahvalnost za svaku priliku koju dobijate. Budite spremni da se sagnete, da uzmaknete nazad ili postrance, čak i da stojite na rukama ako je potrebno – kako bi ljudi znali da ćete učiniti sve što je potrebno kako biste uspešno održavali svoje poslovanje. Ne dozvolite da vam jučerašnji uspesi uliju lažan osećaj sigurnosti ili osećaj kako vam danas ili sutra uspeh nije potreban. Usredsredite pažnju na budućnost – kako biste jednu takvu zaista i stvorili.

Uvek, uvek, uvek pokazujte svoju glad i želju da razvijate svoje poslovanje tako što ćete pokazati koliko ste sposobni da budete na usluzi drugima, svakodnevno zainteresovani za svoje klijente. Krećite se napred nemilosrdno i činite svo što je moguće (etički i profesionalno, naravno) u cilju pridobijanja novih poslovnih ponuda. Budite gladni!

 

Grant Cardone, The Entrepreneur

Da li se isplati otvoriti firmu u Srbiji?

Siguran posao u državnoj upravi ili nekom skrajnutom kutku javnog sektora i dalje je većini mladih, pa i malo starijih, primamljiviji od pokretanja svog posla.

10

U rizik preduzetništva, po podacima Agencije za privredne registre, od početka ove godine se upustilo 24.775 ljudi, ali je istovremeno 23.206 zatvorilo radnju. Pokrenuto je i 6.153 privredna društva, dok je iz posla izašlo njih 1.595.

Stopa “preživljavanja” nešto je bolja nego poslednjih godina, ali su još daleko ciljevi iz državne strategije koji u 2020. vide 350.000 malih i srednjih preduzeća koja će upošljavati 950.000 ljudi. Trenutno ih je oko 320.000, a u njima je oko 770.000 zaposlenih. Prema podacima Agencije za privredne registre, među onima koji osnivaju radnje i preduzeća, najviše je onih koji se bave – hranom i lepotom, pišu Večernje novosti.

12Među novoosnovanim preduzetničkim radnjama najzastupljeniji su restorani. Slede usluge pripremanja hrane i pića, a prate ih frizerski i kozmetički saloni, trgovina na malo, pa tek onda računarsko programiranje.

l nezaposleni sa evidencije Nacionalne službe za zapošljavanje mogu da računaju na subvencije za samozapošljavanje. l ove godine je planirano da se u taj program uključi 3.284 ljudi i za to je odvojeno 525,4 miliona dinara. l u 2014. godini bilo je planirano uključivanje 615 lica u Program subvencije za samozapošljavanje. Zaključeno je, međutim, ukupno 736 ugovora i utrošeno je 117,7 miliona dinara.

Cilj Vlade je da po većini parametara koje ocenjuje Svetski ekonomski forum u okviru globalnog indeksa konkurentnosti, Srbija bude u prvih 60 zemalja sveta. Poslednji izveštaj ove institucije pokazuje da se Srbija nije pomerila sa 94. pozcije na listi 140 zemalja.

U odnosu na prethodnu godinu gore smo ocenjeni u slučaju infrastrukture – 75. pozicija, razvijenosti finansijskog tržišta – 120. mesto i sofisticiranost poslovanja – 132. mesto. Nešto je manji pad u u slučaju efikasnosti tržišta dobara (127) i efikasnosti tržišta rada (118). Pomak je priznat u slučaju makroekonomskog okruženja (125) i zdravstva i osnovnog obrazovanja (62).

11Sa finansijskim tržištem koje je razvijenije nego u svega 20 zemlja na svetu, a gore od čak 119, ako je verovati Svetskom ekonomskom forumu, izvori finansiranja početnicima u poslu su priličan problem. Pomoć bi mogla da stigne od države. Preko Fonda za razvoj je od 2006. godine odobreno ukupno 8.500 pozajmica za početnike, ukupne vrednosti 12 milijardi dinara. Poslednje dve godine, međutim, broj onih koji su dobili ovakve pozajmice je zanemarljiv. U 2014. svega šest start-up početnika je dobilo sredstva za startap od ove institucije. Koliko ih je u 2015, još je nepoznanica.

“Startap krediti se odobravaju u iznosu od 300.000 do milion i po dinara za preduzetnike i od pola do tri miliona za firme. Rok otplate je pet godina, a poček godinu”, objašnjavaju u Ministarstvu privrede.

“Zbog problema u zastoju u radu, Fond za razvoj je u 2014. počeo sa realizacijom svog programa tek krajem septembra prošle godine. Broj odobrenih i iskorišćenih sredstava je zato manji. Fond je lane plasirao ukupno 2,7 milijardi dinara za 168 korisnika. Njih šest je uzelo startap kredit, a podneto je ukupno 27 takvih zahteva”.

06Interesovanje za startap pozajmice je poslednje dve godine manje nego ranije. U Ministarstvu privrede veruju da je tako zato što je u sektoru usluga, za koji su se pozajmice uglavnom tražile, povećana ponuda.

“S druge strane, Fond je, zbog loših iskustava iz ranijih godina, pojačao kontrolu trošenja sredstava. To svakako ne bi trebalo da obeshrabri one koji žele da otpočnu svoj privatni posao”, odgovaraju u Ministarstvu privrede.

Oni koji svakodnevno rade sa mladim preduzetnicima napominju da su im potrebni i podrška i uzori. Iskustvo Nenada Moslavca, jednog od osnivača “Impakt haba”, pokazuje da početnici u biznisu tragaju za modelima mladih i vodećih preduzetnika, umrežavanjem lokalnih i globalnih iskustava, mehanizmima podrške, pristupom mreži mentora i savetnika i investicijama. Inače, “Impakt hab” je zajednica koja okuplja više od 11.000 članova širom sveta. U Beogradu se, u nekadašnjem Studiju 10 Radio Beograda, u Velikoj dvorani Zadružne palate, svakog dana okuplja od 40 do 60 početnika u poslu.

 

(Economy.rs, 27. oktobar 2015.)