2015. godina: Najbolja u istoriji za prosečno ljudsko biće (1/2)

Kristalna Kugla 0000000

Tokom 2015. nasilje je dominiralo naslovnim stranama medija. Ali, po mnogim parametrima, čovečanstvo je u boljem stanju nego što je ikada bilo, piše Čarls Keni za Atlantik magazin.

Od Pariza do Sirije preko San Bernardina do Avganistana, svet svedoči sramotnim i smrtonosnim tragedijama u 2015. To je došlo kao vrhunac na već postojeće patnje stotine miliona stanovnika koji žive u bedi koji su bukvalno zarobljeni u stanju siromaštva, i čiji životni vek skraćuju bolesti i neuhranjenost. Ali uza sve to, u 2015 smo takođe bili svedoci kontinuiranog napretka ka boljem kvalitetu života za veliki deo planete, zajedno sa tehnološkim dostignućima i političkim dogovorima koji sugerišu da dobre vesti mogu da nastave da se šire i naredne godine. Tragedija i beda su ređe nego što su bili pre 2015-i postoje svi razlozi da se nadamo da će ona biti još manje rasprostranjena u 2016.

Počnimo razmatranjem akata nasilja u Americi – uprkos epidemiji masovnih pucnjava, ova zemlja je mnogo sigurnija nego što je to bila u prošlosti. Prema najnovijoj statistici FBI objavljenoj u septembru 2015, trend nižih stopa nasilnog kriminala u Sjedinjenim Američkim Državama koji je počeo u ranim 1990-ih nastavio je da opada i u 2014. godine: Bilo je skoro 3.000 manje nasilnih zločina u 2014. u odnosu na prethodnu godinu i više od 600.000 manje nego 1995. godine-što je pad za 35 odsto u ovom periodu. Najnoviji podaci UN ukazuju da je ovo deo globalnog trenda- da uzmemo za primer jednu kategoriju nasilnog zločina, procenat ubistava pao je za oko 6 procenata u zemljama za koje postoje raspoloživi podaci između 2000. i 2012. godine.

To međutim, na žalost, ne vazi za terorizam i ratove u svetu. U oba je prema najnovijim raspoloživim podacima, u 2013 i 2014. bilo više žrtava u odnosu na nekoliko godina neposredno pre ovog perioda. Počev od 2011. godine, Sirija je najviše doprinela preokretu dugoročnog trenda ka sve manjim postocima smrtnih slučajeva u sukobima. Dok bi 2015. mogla biti za nijansu bolja od 2014. u smislu broja smrtnih ishoda u Siriji, koje prati Syrian Observatory for Human Rights, ipak trendovi sugerišu da u borbama koje se vode širom sveta ima više mrtvih nego 2010. Ipak nuklearni sporazum sa Iranom, postignut ovog leta, pruža izvesne dokaze da je mirno rešavanju sporova moguće, kako u regionu tako i širom sveta. I, širom sveta, broj tekućih ratova i bitaka je još uvek daleko ispod njihovog nivoa iz 1970-ih i 1980-ih.

Osim toga, terorizam, rat i ubistva ako ih uzmemo sve zajedno, i dalje predstavljaju manji uzrok smrti u svetu u odnosu na druge faktore. Svetska zdravstvena organizacija procenjuje da je u 2012. 119,463 ljudi poginulo u incidentima “kolektivnog nasilja i pravne intervencije, kao što su građanski rat, a 504.587 je umrlo od epizoda “interpersonalnog nasilja”, kao što su ubistvo, što su najsvežiji dostupni podaci. U istoj godini, prema indeksu globalnog terorizma 11.133 ljudi je poginulo u terorističkim napadima-što navodi na zaključak da se na terorizam odnosi oko 1,8 odsto nasilnih smrti u svetu. A sa svim smrtima koje s emogu pripisati terorizmu koji je u 2012. bio u usponu, on se i dalje može okriviti za tek tri stotinke od jednog procenta globalne smrtnosti. Sve kolektivno i međuljudsko nasilje zajedno čini oko 1,1 odsto ukupnih smrtnih slučajeva u 2012. Besnilo je bio odgovorno za tri puta više smrtnih slučajeva nego terorizam 2012. Rak želuca je ubio više ljudi nego ubistvo, ubistvo iz nehata, i ratovi zajedno. A dobra vest za mnoge od važnijih uzroka globalne smrtnosti je da je svet nastavio napredak u borbi protiv njih i u 2015. godini.

01

2016, predviđanja: ulična scena. Infografika Nesta.org.uk

Uzmite na primer dva jahača apokalipse koji jašu zajedno: glad i kugu. Obojica su bili u defanzivi u 2015. godini. Bilo je bojazni d abi suša u Sahelu mogla izazvati masovnu glad ove godine -naročito u zonama sukoba poput Južnog Sudana. Iako je rizik od velikih nestašica hrane u 2016. i dalje visok, taj strah se bar za sada još nije materijalizovao. Smrt izazvana glađu postaje sve ređa i sve je ograničenija na nekoliko područja u svetu gde preti potpuni kolaps države. S tim u vezi, procenat svetske populacije koja je pothranjen je pao sa 19 odsto na 11 odsto između 1990. i danas.

Ili pogledajte bolesti: Tokom novembra 2015. godine, potvrđena su samo četiri slučaja ebole u tri zapadne afričke zemlje koje su bile u epicentru izbijanja epidemije 2014-2015. Za oko 11.315 ljudi se znalo ili verovalo da su poginuli kao žrtve te epidemije širom sveta, ali u odnosu na 2014. Centar za kontrolu bolesti očekuje da je možda postojalo čak 1,4 miliona slučajeva ebole u Liberiji i Sijera Leone samo do polovine januar 2015, ali je urpkos tome, iz ove pretnje svet lako izašao, sa ukupnim brojem smrtnih slučajeva usled izbijanja epidemije od 29.000 ljudi do danas. Vakcina protiv ebole, koja je testirana ovog proleća u Gvineji pokazala se 100 efikasnom, što ukazuje da buduće izbijanje bolesti treba da bude daleko manje smrtonosno. Takođe smo videli i izvestan napredak zahvaljujući korišćenju vakcine protiv malarije.

Distribucija starijih vakcina u proteklih nekoliko godina, takođe je spasla više života nego ikada ranije u odnosu na ovu godinu, pošto vakcina pruža doživotnu zaštitu, ili bar višegodišnju zaštitu. U avgustu je objavljeno da u Africi nije otkriven nijedan slučaj dečje paralize u poslednjih 12 meseci, što znači da je se za bolest sada zna da postoji samo u Pakistanu i Avganistanu. Ono što je nekada bio globalni ubica, sa 350.000 slučajeva ne tako davno, na primer 1988. godine, nalazi se na ivici izumiranja. A samo od 2000. godine, širom sveta broj slučajeva malih boginja je opao za više od dve trećine, čime se spasava više od 17 miliona života -u velikoj meri zahvaljujući povećanoj stopi vakcinacije.

U međuvremenu, UN je izvestila da je ove godine globalna smrtnost dece od svih uzroka više nego prepolovljena od 1990. do danas. To znači da 6,7 miliona manje dece mlađe od pet godina umire svake godine u odnosu na 1990. godinu. Skoro 7 miliona porodica izbeglo je bol vezanu za smrt svog deteta u 2015. godini, što ne bi bilo moguće da u protekle dve i po decenije nije napravljen kumulativni istorijski napredak u smanjivanju smrtnosti dece. U 2015, smo takođe zabeležili najniži ikada procenat dece koja su izvan osnovne škole. Prema UN – manje od jednog od 10 dece. Broj dece izvan škole je pao sa 100 miliona u 2000. godini na projektovanih 57 miliona u 2015.

 

Atlantik magazin

Svetska banka: Grantovi za preduzetnike – najbolji program za nova zapošljavanja

Svetska banka: Davanje novca preduzetnicima može biti najbolji program za otvaranje novih poslova.

01Programeri u start-up inkubatoru, Lagos, Nigerija (Foto: Reuters/Akintunde Akinleye)

Svetska banka mogla bi da zemljama u razvoju ubuduće nudi neke nove vrste saveta: Dajmo milione dolara “slučajnim”, odabranim preduzetnicima.

Ovo je glavni ishod jedne naučne studije o razvoju grantova koju su izradile istraživačke grupe Svetske banke predvođene ekonomistom Dejvidom Mekenzijem (David McKenzie). Godine 2011, tadašnji nigerijski ministar finansija Ngoze Okonjo-Iweala pokrenuo je konkurs za najbolje biznis-planove, a u saradnji s jednom bankom koja je bila spremna da uloži 58 miliona dolara bespovratnih sredstava u start-up firme 1.200 preduzetnika, koji bi mogli da koriste novac kako bi započeli novi biznis ili proširili već postojeći.

Nova studija ovog programa dovela je politikologa s Univerziteta Kolumbija Krisa Bletmena (Chris Blattman), koji je proučavao mikro-finansije i individualne grantove, u situaciju da se zapita nije li studija ovog programa zapravo šema i nacrt “najefikasnijeg razvojnog programa u istoriji.”

Od 24.000 aplikanata, planovi i zamisli prvih 480 na konkursu dobili su po 50.000 dolara u vidu grantova. Zatim je “nasumično” odabrano njih 720 iz grupe od 1.200 polufinalista kako bi dobili bespovratna sredstva. Ovo je omogućilo istraživačima Svetske banke da, tokom naredne tri godine, izmere efekat i rezultate koji ovi grantovi imaju u odnosu na kontrolne grupe sličnih preduzetnika. Kompanije su se kretale po sektorima, uključujući i IT podršku, štampu velikog formata, obrazovanje u ranom detinjstvu i poljoprivredne delatnosti.

Start-up firme koje su dobile donacije od Svetske banke su imale 37 procentnih poena više šanse da prežive u naredne tri godine. I, što je još važnije, postojala je 22,9 procentnih poena veća verovatnoća da će obim proizvodnje porasti na više od 10 radnika. Slični efekti su bili prisutni i u već postojećim firmama dok je ovaj program rezultirao i otvaranjem 7.027 radnih mesta, sa prilagođenom cenom po poslu od oko 28,136 dolara manje nego što ga ima program javne potrošnje u SAD-u.

Povećanje broja radnika je posebno uzbudljivo, jer u zemljama u razvoju većina preduzeća ima samo jednog zaposlenog: vlasnika. Stvaranje veće firme bi trebalo da stvori više radnih mesta, kao i da ojača njihovu efikasnost.

02

Možda ćete misliti, “oh, naravno da bi bilo koji drugi biznis sa dodatnih 50.000 dolara po firmi u vidu bespovratne pomoći neminovno imati prednost u odnosu na one firme koje nisu dobile ove grantove”. Ali, to baš i nije ono na šta ovi nalazi ukazuju.

Ukoliko ste isti eksperiment sproveli u SAD ili nekoj drugog naprednoj ekonomiji, kaže Mekenzi za blog Quartz, ne biste otkrili neku značajniju razliku između onih preduzetnika koji su dobili grantove od onih koji nisu – razumno pristojno funkcionisanje tržišta kapitala ukazuje da, ako imate dobre poslovne ideje, trebalo bi da ste u stanju da za njih nađete i finansije.

U Nigeriji i drugim brzorastućim privredama, međutim, i dalje postoji nedostatak investicija za nove poslove. “Ovo [istraživanje] kaže ‘hej, postoje neki-tamo-ljudi-koje-kroz-ove-konkurse-za-dodelu-sredstava-možete-prepoznati’, a kada im date novac, to onda ima ogroman uticaj na firmu te veličine, koja ima samo par zaposlenih”, rekao je Mekenzi.

Mekenzi ne ide tako daleko kao Bletmen kada je reč o “najefikasnijem razvojnom programu u istoriji”, mada kaže kako je “u smislu stvarnog uticaja rigorozne evaluacije, vrednovanja projekata koje sprovode aktivni vladini programi za otvaranje novih radnih mesta, dosad nisam mogao da nađem ništa što je bilo bolje od ovoga.”

Svetska banka podržava više sličnih programa i u Obali Slonovače, Gabonu, Gvineji Bisao, Ruandi, Senegalu, Somaliji, Južnom Sudanu, Tanzaniji i Ugandi.

 

Tim Fernholz, qz.com, October 3rd, 2015