Plivajte ako želite da ostanete zdravi, rekla je Kristin Lagard pre tačno godinu dana u jednom intervjuu. Ovo bi bio primeren pot-pourri, i “recept” u trenutku kada od Marija Dragija preuzima kormilo Evropske centralne banke, sa ciljem da održi “zdravlje” evropskih finansija.
Ova 63-godišnja Francuskinja vodila je MMF od 2011. (Foto: WEF / EU Observer)
Bogate nacije Evropske Unije trebalo bi da troše više kako bi pomogle centralnim bankama da zaštite ekonomiju, izjavila je (po svemu sudeći) sledeća šefica Evropske centralne banke (ECB) a prenosi EU Observer.
“Nisam baš neka vila sa čarobnim štapićem (pa neće biti ni finansijskih čuda)…”, rekla je Christine Lagarde povodom briselske rasprave o ograničenjima i ovlašćenjima koja bi ECB mogla imati u narednom periodu.
“…A centralne banke nisu jedina igra u gradu (tj. nisu jedina postojeća opcija)”, rekla je ona u svom obraćanju poslanicima iz Odbora za ekonomska pitanja.
“Većina zemalja evrozone” imala je “kapacitet da koristi fiskalni prostor koji im je na raspolaganju” za ulaganje u sektore poput infrastrukture, rekla je Lagardova.
A saradnja nacionalnih vlada i ECB bila je i ostala nadasve potrebna “ukoliko sve institucije u Evropi – a posebno u evrozoni – žele da efikasno odgovore na pretnju koja dolazi od populizma”, dodala je.
Saslušanje Lagardove bilo je tek prvo u nizu od mnogih novoizabranih lica, u ovoj dugoj briselskoj rundi kojom se vrši i zvanično postavljenje naredne generacije najviših zvaničnika EU, a nakon završenih izbora za Evropski parlament.
Poslanici su sada u prilici da izraze svoje političko mišljenje, ali za razliku od većine najviših radnih mesta u EU, o imenovanju ECB će odlučivati same države članice.
Ova 63-godišnja bivša šefica Međunarodnog monetarnog fonda i nekadašnja francuska ministarka finansija podsetila je na najgore godine nedavne finansijske krize u Evropi.
Njen prethodnik na položaju u ECB, Mario Dragi, rekao je da je 2012. godine „učinio sve što je potrebno“ da bi spasao evro, što je dovelo do plana kupovine obveznica u vrednosti od bilion evra.
“Nadam se da nikada neću morati tako nešto da kažem – stvarno to mislim – jer ako to učinim to će značiti da i drugi kreatori ekonomske politike nisu uradili ono što moraju”, rekla je Lagardova u sredu 4, septembra.
Ona je govorila u jeku zabrinutosti zbog nove recesije u Nemačkoj i dalje ka zemljama na koje će se recesija preliti, u vreme kada su centralne banke već snizile kamatne stope kako bi podstakle potrošnju.
Očekuje se da će Dragi dodatno smanjiti stope i možda ponovo pokrenuti kupovinu obveznica pre nego što Lagarde preuzme dužnost 1. novembra.
Ona je naglasila da će nastaviti njegovu “visoko prilagodljivu monetarnu politiku”.
Međutim, čak i u slučaju da je najgore prošlo, „embrionalni“ tj inicijalni budžet evrozone nije bio dovoljno jak da stabilizuje finansije evro-bloka, upozorila je buduća šefica ECB-a.
Njeno spominjanje “populizma” odnosilo se na zabrinutost da bi populistički i nacionalistički političari mogli profitirati od velikog ekonomskog pada u Evropi.
Evropska centralna banka bi, po njenim rečima, takođe učinila nešto zarad stabilnijeg evra.
“Želim da vratim u upotrebu običan, kolokvijalni jezik, i da ga koristim bez preteranog tehnokratskog žargona kako bih građanima Evropske Unije omogućila … da shvate čemu služi ECB”, kazala je Kristin Lagard.
ECB bi tokom njenog mandata postavila klimatske promene daleko većim prioritetom nego što je to učinio Dragi, dodala je ova francuska pravnica, ekonomistkinja i političarka.
“Primarni cilj mandata je održavanje stabilnosti cena, naravno. Ali… klimatske promene i rizik po životnu sredinu su kritični za misiju,” rekla je Lagardova, pomenuvši potencijalna ulaganja u „zelene obveznice“.
“Nema te institucije koja ne bi morala da rizik od klimatskih promena i zaštitu životne sredine ima u srži razumevanja svoje misije,” rekla je ona poslanicima Evropskog parlamenta.