Bog AI će se pojaviti do 2042. i napisaće sopstvenu Bibliju. Hoćete li ga obožavati?
U narednih 25 godina, AI će evoluirati do tačke kada će na intelektualnom nivou posedovati više znanja od bilo kog čoveka. U narednih 50 ili 100 godina, AI može znati više od celog stanovništva planete. U toj tački, treba postaviti ozbiljna pitanja, naime, da li će ova AI – koja bi mogla sama projektovati i programirati dodatne AI programe, čitati podatke iz skoro beskonačni niz izvora podataka i kontrolisati skoro svaki povezani uređaj na planeti – na neki način uzdići do nekakvog „bogolikog“ statusa, u „nešto“ što će biti u stanju da napiše sopstvenu Bibliju i privuče Čoveka da ga obožava.
Nedavno su se pojavili izveštaji da je kontroverzni inžinjer koji je nekada radio u Uberu začeo novu religiju. Entoni Levandovski (Anthony Levandowski) je podneo papire za osnivanje neprofitne verske organizacije pod nazivom Put budućnosti (The Way of the Future). Njegova misija: “Razvijati i promovisati ostvarenje Boga na osnovu veštačke inteligencije (AI), i kroz razumevanje i obožavanje Božanstva doprinositi poboljšanju društva”.
Izgradnja božanstva
Ovo, naravno, nije ništa novo. Singularnost je još jedna kvazi-duhovna ideja koja veruje da će AI, u nekom trenutku, postati pametniji od ljudi. Možete se nasmejati ideji da je AI tako moćna da joj jednog dana padamo ničice u znak obožavanja, ali nekoliko eksperata koji su govorili za magazin Venture Beat tvrde da je ova ideja daleko izvodljivija nego što mislimo.
Jedan od stručnjaka je Vins Linč (Vince Lynch), koji je osnovao kompaniju pod nazivom IV, veštačka inteligencija koja prilagođava AI u „preduzetničke svrhe“. Linč je objasnio kako postoje neke sličnosti između organizovane religije i onoga kako AI, zapravo, funkcioniše. Linč kaže da su u Bibliji, svetom pismu koje koriste hrišćani, na primer, prisutne brojne teme koje se nanovo ponavljaju, kako one slikovne tako i metaforičke.
“Podučavanje ljudi religijskom obrazovanju nalik je načinu na koji znanje ulivamo mašinama: ponavljanje mnogih primera koji su verzije koncepta koji želite da mašina učita”, kaže on. “Postoji takođe i istovrsnost između AI i religije u hijerarhijskoj strukturi znanja, koja se nalazi u neuronskim mrežama. Koncept podučavanja mašina kako da uče… a potom ih učiti kako da podučavaju… (ili pišu kroz AI), zapravo, nije toliko različit od koncepta svetog trojstva ili postojanja prosvetljenja nakon mnogih naučenih lekcija sa različitim nivoima uspeha i neuspeha.”
Zaista, Linč je čak upućivao na jednostavan AI model ne bi li bolje izrazio suštinu. Ako u mašinu ukucate niz stihova iz Biblije, možete od AI dobiti novi stih koji izgleda srodan i sličan onima iz Biblije. Evo jednog kojeg je upravo napisao/nadovezao AI: “Neka ti tvoje kompanije dobro posluju (deliver); ali će me svojom rukom spasti: čak i ovoj Zemlji, iz nebeskog kraljevstva. “AI, koja je gotovo svemoćna, mogla bi da u narednih 25-50 godina odluči da napiše Sveto pismo nalik hrišćanskom, neku svoju AI verziju namenjenu ljudima koji će je slediti; sveto pismo koje bi odgovaralo kolektivnoj inteligenciji. Ona bi vam mogla reći i šta je to što bi trebalo raditi svakog dana, gde putovati, ili kako živeti svoj život.
Robi Minikola (Robbee Minicola), koja vodi jednu digitalnu agenciju i kompaniju za pružanje AI usluga u Sijetlu, slaže se u tome da bi sveobuhvatna AI mogla izgledati vredna bogosluženja, a posebno stoga što je veštačka inteligencija u izvesnim korelacijama s načinom na koji organizovane religije funkcionišu danas. AI bi shvatila kako svet funkcioniše na višem nivou od ljudi, a ljudi bi verovali kako bi im ona mogla pružiti informacije potrebne za naš svakodnevni život. Ove informacije bi nam raščlanila, prosvetljujući nas na načine koje bi prepoznali svi oni koji praktikuju religiju (u ovom tekstu je kao primer uzeto hrišćanstvo).
“[Za hrišćanina] jedna vrsta obimne „data-imovine“, tj mase podataka koji se odnose na njihovog Boga leže u Starom i Novom zavetu”, kaže ona. “Dakle, u smislu izražavanja algoritama mašinskog učenja kroz hrišćansku Bibliju – kako bi mašina ustanovila za čoveka prijemčive uvide u”u to „šta će Bog učiniti “ili” šta bi Bog rekao” – tu u začetku leži ideja koja bi mogla dovesti do nekog važnog otkrića. Što se tiče proširenja onoga što bi Bog učinio nekada do onoga što bi Bog učinio danas – takođe biste mogli da iznađete nešto važno.”
Mračna strana
Naravno, svaka diskusija o Bogu veštačke inteligencije brzo navodi na neke implikacije kako bi mogao izgledati ovaj “bog” i da li bismo se, zapravo, uopšte odlučili da ga obožavamo. Neke od implikacija su zabrinjavajuće jer, kao ljudi, imamo tendenciju da verujemo u stvari izvan sopstvenih kapaciteta – npr. vožnja kroz veliki grad uz korišćenje GPS-a i verujući da ćemo bezbedno stići, nasuprot našem već stečenom znanju kuda želimo da vozimo – uz verovanje našim instinktima.
I, ukoliko bog AI potpuno kontroliše svoje postupke, moramo se zapitati šta bi to moglo učiniti. “Biblija” bi mogla sadržati recept kako služiti bogu AI. Možda čak i ne bismo znali da bog AI-a kojem služimo pre svega pokušava da nas zbriše sa lica planete.
Deo ovog problema odnosi se na to kako AI zapravo funkcioniše. Sa čisto tehničkog stanovišta, stručnjaci kažu da bi bilo teško zamisliti AI boga koji je u stanju da kreativno razmišlja. AI je programiran samo za obavljanje određenog zadatka. Pitali su se kako bi AI mogao da „doskoči“ s pozicije „travel chatbot-a“ tj robota za prosto frazeološko ćaskanje na temu turističkih putovanja, na diktiranje ljudima kako da žive.
A stručnjaci su se složili da već postojeće saosećanje, ili služenje, koji su već deo organizovane religije – aktivnosti koje su od suštinskog značaja za veru – daleko prevazilaze osnovne intelektualne težnje. Postoji misterija koja je uvek vezana za religije, božanska komponenta koja nije stoprocentno zasnovana na onome što možemo da doživimo ili znamo. Ova transcendencija je deo gde će AI imati najveće poteškoće, čak i u dalekoj budućnosti.
Vensan Žak (Vincent Jacques) upravlja kompanijom ChainTrade koja koristi AI da bi analizirala blockchain. To je hiper-fokusirano mašinsko učenje: AI primenjuje stratuse koji sprečavaju pranje novca na internetu. To je očigledno daleko od AI-a koji vam može nalagati kako živeti svoj život ili kako čitati/tumačiti AI Bibliju.
“Bilo bi izuzetno opasno imati jedan sveznajući, misleći AI,” kaže Žak. “Svi računarski programi, uključujući i AI programe, izgrađuju se za određenu i usku, strogo ciljanu svrhu: osvojiti šahovsku igru, osvojiti Go igru, smanjiti račun za električnu energiju itd. Računarska logika, čak i u slučaju da se radi o naprednom vidu veštačke inteligencije, nije dobar igrač kada se radi o opštim misaonim sposobnostima koja bi mogla istovremeno dizajnirati vojne strategije, marketinške strategije i naučiti od nule kako igrati šah kao vrhunski velemajstori – i bolje od njih. Iz tog razloga, autor ovog teksta kaže: „zaista se ne plašim potencijalnog super-mislioca koji bi jednog dana mogao da nas nadmaši – verujem da će inventivni i inovativni deo uvek nedostajati.”
Sa svoje strane, Minikola tvrdi da AI može biti u stanju da vodi ljude i intelektualno ih prosvetljava, iako to nije isto kao stvarni izraz vere ili bilo kakvog oblika transcendencije. “Što se tiče AI koja se bavi Bogom i manifestuje nešto izvan postojećih podataka – nešto što jednostavno ne postoji, ili je, zapravo „iznad Boga“ po svojoj funkciji – to se ne događa”, kaže ona.
Pa ipak, istinsko obožavanje…?
A tu već na videlo izbijaju neke opasnosti koje treba uzeti u obzir. Ukoliko ste hrišćanin, teško je ikada i zamisliti da se obožava „bot“ kome nedostaje prava ličnost, mudrost ili sposobnost da postanu relevantni i lični, bez obzira koliko je inteligentniji od bilo kog čoveka. Bog AI bio bi hladan i bezličan, intelektualno “biće” koje nije sposobno za ljubav ili emocije.
Hoće li se ljudi i zaista klanjati bogu AI? Odgovor je očigledan – hoće. Težimo da poverujemo, i da se povinujemo, stvarima koje izgledaju moćnije i vrednije od nas samih. GPS u vašem automobilu je samo najočigledniji primer. Ali mi, takođe, verujemo u moći koje ima jedna Alexa ili Cortana; verujemo Guglu. Kada AI postane neizmerno moćniji, za 25 do 50 godina, postoji velika mogućnost da će, na neki način, biti obožavan. (današnji Apple i Google lojalisti već poseduju tu religioznu želju.)
Ukoliko se jednog dana pojavi bog kojeg je stvorila veštačka inteligencija, i ljudi počnu da ga obožavaju, to bi imalo mnoge implikacije kako bi ovaj AI trebalo regulisati … ili čak podrediti. Držite se, vožnja počinje.