Grčka i EU: Treća sreća

Danas je postignut sporazum o Grčkoj otplati i trećem finansijskom paketu za spasavanje.

01

Lideri devetnaest zemalja evrozone su sa Grčkom danas postigli sporazum koji bi trebalo da omogući započinjanje pregovora o trećem finansijskom paketu pomoći za ovu zemlju, koja se, zauzvrat, obavezala na “teške reforme”, donose svetski mediji.

“Evropski lideri su jednoglasno postigli dogovor, tako da pregovori o trećem paketu mogu početi, uz veoma striktne uslove”, izjavio je danas predsednik Evropskog veća Donald Tusk na pres-konferenciji po završetku samita, koji je trajao čitavih 17 sati.

Dogovor još treba da potvrde parlamenti nekih država evrozone, između ostalog i nemački Bundestag.

Tusk je dodao da će ministri finansija evrozone, koji se u ponedeljak popodne sastaju na redovnom sastanku, diskutovati o hitnom finansiranju Grčke, kako bi se premostio “međuperiod” – dok se ne postigne dogovor za novi paket pomoći.

Žan-Klod Junker: Grci nisu poniženi, a ostale zemlje nisu izgubile svoj obraz

“Sporazum je postignut, iako je bilo veoma teško. Evropska komisija od samog starta nije posustajala niti odstupala od svojih zahteva, insistirajući na tome da izlazak Grčke iz evrozone nije opcija ni u kojem obliku”, izjavio je predsednik Evropske komisije, Žan-Klod Junker (Jean-Claude Juncker).

“Ne ovu situaciju ne gledam kao da je grčki narod ponižen, ili kao da su ostale evropske zemlje izgubile svoj obraz. Ovaj dogovor spada u tipične evropske sporazume”, naglasio je on.

03

Sastanak lidera devetnaest zemalja evrozone koji je otpočeo u nedelju popodne je najvećim delom vođen u jednom užem krugu unutar kojeg su, pre svega, bili nemačka kancelarka Merkel, francuski predsednik Oland, grčki premijer Cipras i predsednik Evropskog veća Donald Tusk, nastojeći da postignu kompromisno rešenje koje bi, onda, bilo predstavljeno svim ostalim EU liderima.

Podloga za pregovore je bio dokument na četiri stranice, u čijoj su pripremi juče i prekjuče učestvovali ministri finansija evrozone. Za Grčku su do poslednjeg trenutka bila najspornija dva pitanja: predaja grčke imovine od 50 milijardi evra jednom nezavisnom i spoljnom fondu, koji bi tu imovinu postepeno privatizovao, dok bi se dobijeni prihodi koristili za otplaćivanje grčkog duga kao i rešavanje pitanja daljeg učestvovanja MMF-a u novom, trećem paketu finansijske pomoći Grčkoj.

Cipras je u oba slučaja morao da popusti. Predsednik Evrogrupe Jeroen Dijselbloem (Jeroen Dijsselbloem) je na konferenciji za novinare izjavio da će se grčka imovina u vrednosti od 50 milijardi evra transferisati u jedan novi, privatizacioni fond čije će sedište biti u Grčkoj, a ne kako je prethodno predlagano u Luksemburgu. Prihodi od privatizacije koju će sprovoditi ovaj fond koristiće se za dokapitalizaciju grčkih banaka.

Merkelova: Izbegnut je Grexit, a Grčkoj se sada ukazala nova prilika za prvredni razvoj

Grčka je, s druge strane, dobila dobila ustupak, jer se u dogovorenom dokumentu pominje olakšanje servisiranja grčkog duga kroz niže kamate i duže rokove otplate. Ovo su potvrdili nemačka kancelarka i francuski predsednik. Merkelova je istakla da “nominalno rezanje grčkog duga ne dolazi u obzir”.

Cipras je po završetku samita rekao kako je uspeo da obezbedi restrukturisanje grčkog duga, uz dogovoren paket pomoći za podršku privrednom rastu, u iznosu od 35 milijardi evra.

“U ovoj nadasve teškoj bici smo uspeli da obezbedimo restrukturisanje grčkog duga”, izjavio je grčki premijer.

08

 

Kada je u pitanju paket pomoći ekonomskom rastu, reč je o programu Evropske komisije koji treba da Grčkoj pomogne da povuče 35 milijardi evra, koje ona, u svakom slučaju, ima na raspolaganju iz evropskih strukturnih i kohezionih fondova. Ova suma nije deo paketa pomoći o kojem će se voditi pregovori, mada je očigledno da će ga Cipras koristiti kako bi u Sirizi, svojoj radikalno levoj partiji, kao i u parlamentu, branio dogovor kojeg je postigao s EU liderima.

On je još rekao i kako je “uspeo da izbegne da imovina za privatizaciju bude dodeljena spoljnom fondu”.

“Takođe smo uspeli da odbacimo planove koji bi proizveli finansijski kolaps i davljenje našeg bankarskog sistema”, rekao je grčki premijer.

Nemačka kancelarka Angela Merkel je na konferenciji za novinare rekla da sada pitanje izlaska Grčke iz evrozone nije više na pregovaračkom stolu, kao i da je “s punim uverenjem” u mogućnosti da Bundestagu preporuči otvaranje pregovora o novom paketu pomoći. “Pre toga, međutim, grčki parlament mora da izglasa sve uslove koji su na samitu dogovoreni”, izjavila je Merkelova.

Grčki parlament mora da do srede, 15. jula izglasa čitav niz mera koje se, između ostalog, odnose na garancije za potpunu nezavisnost grčke statističke agencije, proširenje poreske osnovice kao i uprošćavanje sistema PDV-a, uz poboljšanje dugoročne održivosti penzionog sistema kao dela sveobuhvatne reforme penzionog sistema.

“Sporazum postignut između Grčke i njenih partnera u evrozoni sastoji se od široke palete reformskih koraka s kojima, uverena sam, Grčka ima šansu da se opet vrati na put ekonomskog rasta, iako će taj put biti dug i težak”, rekla je Merkelova.

07

I predsednik Evropskog veća Donald Tusk je u ponedeljak ujutro potvrdio da su “Lideri evrozone uspeli da, nakon čitave noći pregovora, na maratonskom samitu u Briselu dođu do zajedničkog sporazuma o Grčkoj”.

“Na samitu evrozone postignut je jednoglasan dogovor”, poručio je Tusk na svom tviteru. U kratkoj poruci se kaže i da je “sada sve spremno za novi program finansijske pomoći iz Evropskog stabilizacionog mehanizma, i da će Grčka dobiti finansijsku pomoć kako bi sprovela ozbiljne reforme”.

Nešto pre toga, a nakon više od 17 sati maratonskih pregovora, prvo je belgijski premijer Šarl Mišel (Charles Michel) sa svog tvitera poslao kratku poruku, rekavši da je dogovor postignut.

Danas je oko 7.00 sati ujutro samit prvo napustio slovenački premijer Miro Cerar, jer je glavni sekretar NATO došao u posetu Ljubljani, a nakon njega je otišla i predsednica Litvanije, Dalija Gribauskajte (Dalia Grybauskaite).

Cerar je novinarima prvi doneo dobre vesti. On je, ujedno, ovlastio holandskog premijera Marka Rutea (Mark Rutte) da zastupa njegove stavove, kao i da je ostalo još samo jedno nerešeno pitanje. Litvanska premijerka Gribauskajte je na odlasku takođe izjavila kako je dogovor blizu.

05

Martin Šulc: Budućnost Evrope je neizvesna

U ponedeljak je predsednik EU parlamenta Martin Šulc (Martin Schulz) izjavio kako je “Budućnost Evrope neizvesna”. Ova njegova izjava je usledila nakon što su lideri evrozone do kasno u noć i rano jutros na vanrednom briselskom samitu raspravljali o problemu grčkih dugova.

“Danas se evropski projekat nalazi ‘na oštrici noža’ “, izjavio je za radio Deutschlandfunk Martin Šulc, koji je, inače, član nemačke Socijaldemokratske partije (SPD), aludirajući na izuzetno teške okolnosti u kojima se Evropa nalazi zbog krize grčkog duga.

“Stvari u Briselu su na oštrici noža, a evrozona bi mogla da se raspadne”, dodao je on. “SPD želi da Grčka ostane u evrozoni.”

Praveći osvrt na ideju nemačkog ministarstva finansija da Grčka privremeno izađe iz evrozone, Šulc je rekao da se “Ova ideja o petogodišnjem izlasku ne nalazi za pregovaračkim stolom. Ne treba više da o tome diskutujemo.”

Francuski predsednik Oland je pozdravio sporazum zaključen u ponedeljak u Briselu, označivši ga kao “istorijsku odluku koja Grčkoj omogućava da ostane u evrozoni”, istovremeno istakavši kako je grčki premijer Cipras “načinio odvažan izbor”.

“U slučaju da ovaj dogovor nije bio postignut danas, u pitanje bi bila dovedena i verodostojnost Evrope (kao projekta)”, izjavio je Oland nakon vanrednog samita evrozone. On je još istakao i da se u dogovorenom dokumentu, koji je postignut nakon 17 maratonskih sati sastančenja, spominje restrukturisanje duga kao i olakšanje servisiranja grčkog duga kroz niže kamate i duže rokove otplate”.

06

“Postigli smo dogovor, dogovor koji je Francuska sve vreme želela, dogovor koji će Grčkoj omogućiti ostanak u Evropi. Grčki premijer Aleksis Cipras se usudio da načini hrabar izbor, i to u momentu kada su od njega tražene reforme, ali je istovremeno i bio veoma svestan činjenice da je to uslov za nastavak finansiranja”, rekao je Oland. Francuski predsednik je još i podsetio kako će Grci, s novom pozajmicom u vrednosti od 80 milijardi evra, uspeti sa ispoštuju rokove poverilaca kao i da finansiraju svoje projekte, prenosi agencija AFP.

“Cilj ovih pregovora bio je očuvanje celovitosti evrozone ali, isto tako, i održavanje solidarnosti i davanje nade grčkom narodu nakon više godina njihovih patnji i mera oštre štednje, premda se ove mere ni izdaleka nisu okončale, i zato Grčka mora da nastavi da se i dalje trudi, kako bi ostala na evropskom koloseku”, upozorio je Oland.

“Francuska uloga u ovim pregovorima sastojala se u ulaganju napora kako bismo približili međusobno oprečne stavove, istovremeno poštujući Grke, ali i druge zemlje evrozone”, podvukao je francuski predsednik, koji je tokom kriznog perioda radio na kompromisnom rešenju, nastojeći da ublaži oštre stavove Berlina.