Profesor Stiven Hoking, jedan od najeminentnijih britanskih i svetskih naučnika svih vremena, izjavio je da aktuelni napor za stvaranjem mašina koje razmišljaju predstavlja pretnju po naše sopstveno postojanje.
On je Roriju Selan-Džonsu, dopisniku BBC-ija za tehnologiju rekao da bi “Puni razvoj veštačke inteligencije mogao označiti kraj ljudske rase”. Njegovo upozorenje usledilo je u odgovoru na pitanje o obnovi tehnologije koju upravo on koristi kako bi komunicirao sa spoljašnjim svetom, što pretpostavlja osnovni oblik AI.
Međutim, neki naučnici nisu toliko sumorni kada je u pitanju buduća perspektiva AI.
Hoking, teorijski fizičar koji ima oboljenje motornih neurona – amiotrofnu lateralnu sklerozu (ALS), koristi novi sistem razvijen od strane Intela kako bi komunicirao s okolinom.
Stručnjaci za razvoj učenja kod mašina iz britanske kompanije Swiftkey takođe su uključeni u stvaranje ovog softvera koji pomaže Hokingu. Njihova tehnologija je već prisutna kao smartphone aplikacija za tastaturu, i uspešno može da “nauči” kako profesor Hoking “misli”, simultano mu “predlažući” reči koje bi mogao da upotrebi u svom tekstu/ poruci.
Hoking kaže da su primitivni oblici veštačke inteligencije već u dobroj meri razvijeni i do su se dosad već pokazali kao veoma korisni, ali izražava bojazan od posledica stvaranja nečeg što može biti nalik ljudima, ili čak da ih nadmaši.
Film Stenlija Kjubrika “Odiseja u svemiru 2001” u kojem se pojavljuje smrtonosni računar HAL koji ubija članove svemirske posade predstavlja izvrsno “pakovanje” u kojem su sadržani strahovi mnogih ljudi: da li i kako AI može predstavljati opasnost po ljudske živote?
“Ovo bi se moglo oteti kontroli, i možda bismo došli u situaciju da mašine redizajniraju same sebe, bivajući daleko efikasnije (od nas)”, rekao je on.
Cleverbot je softver dizajniran da s ljudima “ćaska” baš kao čovek
“Ljudska rasa, ograničena sporom biološkom evolucijom, ne može se takmičiti (s mašinama), i zato može biti prevaziđena.”
Ali, drugi su manje pesimistični.
“Verujem da ćemo imati svu kontrolu nad današnjom tehnologijom još pristojno dugo vremenski period, dok će potencijali tehnologije (pod ljudskom kontrolom) u budućnosti doprineti rešavanju mnogih svetskih problema”, rekao je Rolo Karpenter (Rollo Carpenter), tvorac Cleverbot-a.
Softver Cleverbot učio je iz svojih razgovora i kontakata s ljudima, stekavši pri tom visoke ocene na Turingovom testu – uspeo je da zavara visok procenat onih koji su poverovali da komuniciraju sa čovekom a ne s mašinom.
Uspon robota
Karpenter kaže da smo daleko od tog “sudnjeg dana” kada će računari imati toliko snage ili razvijenih algoritama potrebnih radi postizanja pune veštačke inteligencije, mada veruje da će ovakav stepen razvijenosti uslediti tokom narednih nekoliko decenija.
“Ne možemo baš sa sigurnošću znati šta će se desiti ako mašina prevaziđe našu inteligenciju, tako da ne možemo precizno znati ni da li će nam, u tom trenutku, one i nadalje biti na ispomoći, ili će nas ignorisati i zanemariti, ili bi nas, eventualno, uništile”, kaže on.
I pored svih Hokingovih strahovanja, Karpenter kaže kako bi “smeo da se opkladi” da će AI biti pozitivna snaga (uzgred, za one koji ne znaju: podsetimo da je Stiven Hoking veliki ljubitelj klađenja, pa je ova izjava ujedno i izazov kojeg mu je Karpenter javno uputio).
Ipak, Hoking nije jedina eminentna ličnost koja strahuje od budućnosti u kojoj će mašine zavladati ljudskom rasom.
U kratkom roku, postoji zabrinutost da će pametne mašine postati sposobne za preuzimanje poslova koje su radili ljudi, do sada brzo uništavajući milione radnih mesta.
Elon Musk, izvršni direktor kompanije za svemirski pogon Space X, takođe strahuje od veštačke inteligencije.
Na duži rok, kako upozorava ovaj ugledni američki preduzetnik iz oblasti savremenih tehnologija, “AI predstavlja najveću pretnja po našu egzistenciju”.
Glas Robota
U svom intervjuu za BBC, prof. Hoking takođe govori o prednostima i opasnostima interneta.
On citira upozorenje direktora GCHQ o svetskoj računarskoj mreži kao o “komandnom centru” budućih terorista: “Internet kompanije moraju još puno toga da urade kako bi se suprotstavile ovoj veoma prisutnoj pretnji, iako je veoma teško takvo šta sprovesti a da se ne pri tom ne žrtvuju sloboda i privatnost”.
On je, međutim, oduvek bio oduševljen i pun entuzijazma kada je u pitanju tehnološki napredak i sistem koji mu sada pomaže pri opštenju s ljudima. On je, naime, veoma rano i uspešno počeo da primenjuje sve vrste komunikacionih tehnologija, radujući se mogućnosti da piše daleko brže – upravo se koristeći savremenim AI sistemom.
Iako i dalje uspešno koristi svoj novi softver za govornu komunikaciju, Hoking ipak odlučno nastavlja u istom tonu: treba biti veoma oprezan s mašinama – ovo je rečenica koju neumorno ponavlja u javnosti. Međutim, jedan aspekt njegovog tehnološko računarski generisanog glasa i dalje se nije promenio. Hoking priznaje da njegov glas zvuči “pomalo robotski”, ali insistira da ne želi “prirodniju verziju” istog.
“Ovaj glas postao je moj zaštitni znak i ne bih ga menjao za prirodniji glas sa britanskim akcentom”, rekao je on.
“Rekli su mi da deca kojoj je (kao i meni) potreban kompjuterski generisan glas žele da zvuče upravo kao ja.”